logo prijevodi stručnih tekstova
KORISNIČKI RAČUN ZA KLIJENTE

header

Slabe prognoze za hrvatsko gospodarstvo nikoga nisu iznenadile

U ponedjeljak je i zagrebački Ekonomski institut povećao procjenu pada hrvatskog BDP-a u ovoj godini s 0,5 na 0,6 posto.



Foto: Vjeran Žganec Rogulja / Pixsell


Europska komisija (EK) povećala je u utorak procjenu pada hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 0,6 na 0,7 posto, što je u skladu s prognozama drugih svjetskih i domaćih institucija te analitičara.

U danas objavljenim jesenskim prognozama, EK predviđa pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,7 posto u ovoj godini, dok bi sljedeće godine trebao porasti blagih 0,2 posto, što je također smanjena procjena u odnosu na prethodnu o rastu za 0,7 posto.

Procjene EK u skladu s ostalim prognozama

U ponedjeljak je i zagrebački Ekonomski institut povećao procjenu pada hrvatskog BDP-a u ovoj godini s 0,5 na 0,6 posto. Toliki pad gospodarstva očekuje i Hrvatska narodna banka, koja je još donedavno procjenjivala da će pad iznositi 0,2 posto.

Međunarodni monetarni fond procjenjuje, pak, da će u ovoj godini BDP pasti 0,8 posto, a Svjetska banka i Europska banka za obnovu i razvitak 0,5 posto.

I sama je Vlada, u prijedlogu rebalansa proračuna kojega je prošloga tjedna prihvatila, povećala procjenu pada gospodarstva u ovoj godini na 0,7 posto.

Analitičari Hypo Alpe-Adria-Banke nedavno su, pak, povećali procjenu pada BDP-a u ovoj godini s 0,8 na 1 posto, dok analitičari Raiffeisenbank očekuju pad od 0,8 posto.

"I po našim procjenama BDP će ove godine pasti malo više od 0,5 posto, pa ne čude procjene Komisije. Ne čudi ni povećanje njezinih procjena o rastu nezaposlenosti, jer su trendovi na tržištu rada i dalje negativni, bez obzira na povoljna kretanja tijekom ljeta, što se vidi po padu zaposlenosti", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Prema procjenama Komisije, ove bi godine stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj mogla porasti s lanjskih 17,3 na 17,7 posto. Na toj bi razini ostala i u 2015., dok bi u 2016. pala na 17,3 posto.

U idućoj godini Šantić, kao i EK, očekuje rast gospodarstva za blagih 0,2 posto, na temelju jačanja inozemne potražnje i kapitalnih investicija. Stabilizaciji osobne potrošnje, najvažnije komponente BDP-a, mogle bi, kaže, pridonijeti najavljene promjene u poreznom sustavu.

"Međutim, blagi rast BDP-a neće značiti početak održivog oporavka, jer u međunarodnom okruženju postoje rizici, kao što je usporavanje oporavka eurozone. Postoje i visoki fiskalni rizici, jer bismo se 2016. mogli suočiti sa značajnijom fiskalnom prilagodbom, što bi u kratkom roku značilo pritisak na smanjenje gospodarske aktivnosti", zaključuje Zdeslav Šantić.

Komisija u jesenskim prognozama navodi da se u Hrvatskoj, nakon šest godina recesije, iduće godine očekuje marginalno pozitivan rast, a oporavak investicija trebao bi potaknuti rast BDP-a 2016. godine na 1,1 posto.

Proračunski deficit veći od dogovorenog u EDP-u

Proračunski deficit bi ove godine mogao iznositi 5,6 posto BDP-a, dok je prošle godine bio 5,2 posto. Iduće bi godine mogao blago pasti na 5,5 posto, a 2016. se ponovno vratiti na 5,6 posto BDP-a.

Kao razlog za to, Komisija navodi niže prihode od PDV-a. Na rashodovnoj strani, stvari su uglavnom odvijaju prema planovima vlasti, ali je u drugoj polovici godine došlo do povećanih troškova uzrokovanih poplavama, navodi Komisija.

Hrvatska je od početka ove godine u Postupku prekomjernog deficita (EDP) u okviru kojeg je predviđeno da će deficit ove godine biti 4,6 posto, sljedeće 3,5 posto, a 2016. 2,7 posto BDP-a.

Komisija upozorava na negativne fiskalne rizike poput nagomilanih zaostataka u zdravstvenom sektoru i mogućih dodatnih troškova u drugim sektorima, poput obrazovanja i prometa.

Negativni rizici zbog odgađanja reformi

Komisija također upozorava da u odnosu na ove projekcije rasta postoje negativni rizici zbog nesigurnosti u domaćoj politici, posebice u vezi s fiskalnom konsolidacijom i odgađanja strukturnih reformi.

Hrvatski javni dug ove bi godine mogao porasti s lanjskih 75,7 posto na 81,7 posto BDP-a, sljedeće na 84,9 posto, a 2016. na 89 posto BDP-a.

Komisija kao objašnjenja za loše prognoze navodi velike akumulirane vanjske i unutarnje neravnoteže, slabo poslovno okruženja i tržište rada. Vanjska potražnja bi trebala dati pozitivan doprinos zbog povećanja izvoza roba i u nešto manjoj mjeri usluga.

EK u ovoj godini očekuje rast izvoza za 5,4 posto, nakon lanjskih 3 posto, dok u 2015. očekuje usporavanje njegova rasta na 3,6 posto, a u 2016. ubrzanje na 4,8 posto. Uvoz bi, pak, u ovoj godini trebao porasti 3,4 posto, iduće 2,6 posto, a potom 4,5 posto, procjenjuje EK.

Hrvatska s najlošijim prognozama u EU

U procjenama EK-a Hrvatska ima najlošije prognoze od svih država članica, a najbolje ima Irska, gdje se u ovoj godini očekuje rast od 4,6 posto.

Prosječno se u 28 članica EU-a predviđa rast BDP-a od 1,3 posto, a u zemljama eurozone za 0,8 posto. Sljedeće godine u EU28 očekuje se rast od 1,5 posto, a u eurozoni od 1,1 posto. U 2016. očekuje se ubrzanje rasta - na 2 posto u EU28 i na 1,7 posto u eurozoni.




POSLOVNI.HR
4.11.2014. 12:11 Poslovni.hr/Hina
narudzba